Tel: 020/481-900 | Call centar! 19816 | domzdravljapgd@t-com.me

Kako nagle promjene vremena djeluju na zdravlje?

Kako nagle promjene vremena djeluju na zdravlje?

Nagle promjene vremena ne prijaju onima sa kardiološkim i pulmološkim problemima. Pad atmosferskog pritiska izaziva smanjenje količine kiseonika u organizmu, a to dovodi do „manjka” u srčanom mišiću i mozgu. Naglo otopljenje, pa naglo zahlađenje, pri čemu dnevna temperature znatno oscilira, svakako utiču na zdravlje. Od meteoropatskih reakcija najčešće su vrtoglavice, glavobolje, bolovi u kostima i zglobovima, a stručnjaci upozoravaju da bi na oprezu trebalo da budu oni sa bolestima srca, krvnih sudova i pluća.

Sa promjenom barometarskog pritiska, temperature i vlažnosti vazduha, može da dođe do pogoršanja stanja kod astmatičara i hipertoničara.Kada zahladni najviše poziva upućuju srčani bolesnici sa bolom u grudima, jer oni reaguju na hladno, vjetrovito, što može da izazove anginu pektoris i eventualna pogoršanja.

Naglo zahlađenje izaziva spazam krvnih sudova koji može dovesti do hipertonične krize, a zbog pada atmosferskog pritiska dolazi do smanjenja količine kiseonika u organizmu, što dovodi do njegovog nedostatka u srčanom mišiću i mozgu. Od tegoba mogu da se jave bol u grudima i glavi.

Povećana vlažnost i jak vjetar loše se odražavaju i na stanje kožnih bolesti. Hronično oboljeli mogu u ovim danima da budu umorni i bezvoljni, dekoncentrisani, a osobe s nižim pritiskom vjerovatno će se osjećati pospano i usporeno. Oni koji imaju problema sa koštano-zglobnim sistemom mogu osjetiti bolove i grčeve u mišićima.

U zavisnosti od uticaja vremena,kako tvrde stručnjaci, postoji 13 grupa ljudi koji su prilično osetljivi na vremenske prilike. Najizraženije tegobe imaju reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici sa anginom pektoris i hipertenzijom, osobe koje imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, i oboljeli od različitih psihičkih tegoba, prije svega psihoza.

Astmatičar, na primer, osjeti i reaguje od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature. Zbog toga treba pratiti bioprognozu, da bi se, uz savjet ljekara, sa što manje tegoba prebrodilo kolebanje vremena.

Vremenske promjene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a tijelo zdrave i tijelo bolesne osobe različito reaguju. U ovakvim situacijama treba poštovati jednostavno zlatno pravilo – umjerenost. Treba ograničiti fizičku aktivnost, i ne treba pretjerivati sa hranom, naročito ne s masnim i slanim jelima.

UTIČE I NA DJECU- Nagle promjene vremenskih prilika utiču na fiziološko stanje , većinom male djece čiji se organizam još nije adaptirao na spoljašnje uslove, kod mladih u pubertetu zbog hormonalnih promena, kao i kod trudnica i žena u klimaksu.