Sunčanica i toplotni udar

Sunčanica i toplotni udar

Tropske vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba. Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar.

 Šta je sunčanica?

Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno na visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vreme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi koja hladi telo i tako štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Telo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povaćanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice se mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.

Simptomi

 

– jaka glavobolja

– suva koža

– stalno povećanje tjelesne temperature

– vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje

– zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica

– puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano

– moguće i povećano znojenje putem kog se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu

Šta učiniti?

Osobu sa ovakvim simptomima treba odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontolisati. Čoveku pogođenom sunčanicom treba davati hladne napitke, ali nikako kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svesti, pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što prije pozvati ljekara.

Šta je toplotni udar?

Sličan je sunčanici i ne mora nastati kao posledica direktnog izlaganja suncu. Toplotni udar mogu dobiti radnici u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kao i neoprezni vozači u pregrijanom automobile I sl.

Toplotni udar nastaje kao rezultat naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme letnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje, temperatura tijela stalno raste i doseže vrednosti i do 40. podioka Celzijusove skale. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja. Organizam se u ovakvoj situaciji brani sistemskom reakcijom, koja može prouzrokovati stanje šoka.

Simptomi

 

– malaksalost i grčevi

– vrtoglavica

– žeđ

– slabost

– prestanak znojenja

– jaka glavobolja

– zujanje u ušima, pulsiranje u grudima

– koža je suva i crvena

– puls je slab i jako ubrzan

Toplotni udar nastaje naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma, a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog. Zato je neophodna intervencija ljekara.

 

Prva pomoć

U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu treba skloniti u hladovinu, skinuti mu odeću i obilno ga rashlađivati hladnom vodom. Obavezno potrazite ljekarsku pomoć!

Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale.

Prevencija

Da ne bi dobili sunčanicu, dobro zaštitite glavu. Nosite kačkete ili šešire sa obodom I odjeću od prirodnih tkanina i svjetlijih boja.Važno je uzimati što više tečnosti. Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Morate nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrujum i hlor organizam naročito gubi. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.

Sklonite dijete sa jakog sunca

Na visoke temperature posebno su osetljiva djeca, a naročito bebe između šestog meseca i prve godine života, jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Zato u danima kada je temperatura izrazito visoka bebe šetajte samo u ranim jutarnjim ili kasnim poslepodnevnim satima. Važno je da im dajete što više tečnosti.Ni starija djeca ne bi trebalo da se izlažu suncu između 10 i 18 časova, posebno na betonskim i asfaltnim površinama.

PODIJELI NA:

Komentari su zatvoreni.