Štetne   posljedice   prekomjernog  sunčanja  odražavaju se na ljudski organizam, ne samo neposredno poslije sunčanja, već imaju i zbirno djelovanje u starijoj dobi. Zbog toga se mladi, a posebno djeca trebaju pravilno zaštititi.

Štetno djelovanje sunčevog zračenja potiče od djelovanja ultraviolentnog zračenja. Iako je postotak  UV zračenja mali u odnosu na sunčev spektar, posljedice su velike, ako  mu  se  izlaže dugo  i bez zaštite. UV zračenje štetno djeluje na oči, kosu, kožu. Na koži može izazvati degenerativna i maligna oštećenja.

Najveća opasnost od UV zračenja je od 12 do 14 h ljeti,  kada sunčevi zraci padaju na zemlju uspravno,  nešto manje od 10-12 h  ujutro i  od  14 – 16 h poslije podne. Umjerena štetnost zračenja je od 8-10 h i od 16-18 h poslije podne. Gotovo da nema nikakve opasnosti rano ujutro i kasno poslije podne.

Ljudi misle da je preplanulost dobar izgled kože. Dermatolozi kažu da je to već oštećenje kože. Koža  sabira  sva  oštećenja  nastala  tokom života, pa je mogućnost njenog obnavljanja sve manja. Pretjerana izloženost suncu od djetinjstva dovodi do degenerativnih promjena kože, što se opet može razviti u rak kože.

Jedna od  posljedica  prekomjernog  izlaganja suncu je alergija, poznata  kao solarni dermatitis, a koja se može javiti već poslije kratkog vremena u vidu otoka, osipa i crvenih mrlja.

Zbog slabljenja odbrambenih mehanizama na suncu može doći do aktivi ranja virusa herpesa.

Pretjerano izlaganje suncu može izazvati opekotine. Simptomi su u vidu napete  kože, bolova,  otoka, mjehurića, a može se  javiti  i  visoka temperatura, groznica, mučnina.