Kašalj je jedan od najčešćih simptoma bolesti disajnih puteva i ujedno čest razlog javljanja ljekaru u hladnim mjesecima Ali, značajno je znati da je kašalj u osnovi odbrambeni refleks koji teži da oslobodi disajne puteve od stranih čestica,sekreta i ostalih produkata upale.Nastaje kao posljedica nadražaja  gornjih i donjih disajnih puteva.Ponekad može da se javi i pri oboljenju nekih drugih organa (upala uha,strano tijelo ili cerumen u uhu).

Kašalj se sastoji od prinudnog i bučnog izdisaja kome prethodi  kratak udisaj.Prilikom izdisaja vazduh izlazi iz pluća čak i brzinom od 120-160km/h i odnosi sav sadržaj koji je prisutan u disajnim putevima.Prema nekim njegovim posebnim karakteristikama , često se može zaključiti o prirodi i lokalizaciji bolesti.Porijeklo kašlja se obično određuje na osnovu dobijenih podataka od roditelja ili samog djeteta, kao i na osnovu pregleda. Može trajati kratko – do 7 dana ili čak i duže od 3 nedelje.Može biti suv,nadražajan ili produktivan- vlažan, u napadima ili ravnomjeran, češći danju ili noću,praćen zviždanjem, izazvan promjenom položaja tijela ili promjenom spoljašnje temperature, da se javi nakon hranjenja.Zvuk kašlja, kao i učestalost zavise od osnovne bolesti,mada u toku jednog istog oboljenja tip kašlja može da se mijenja.Ponekad dugotrajni kašalj može biti jedini znak astme.

Odojčad i mala djeca ne umiju da iskašlju sputum (sadržaj disajnih puteva),već ga obično gutaju što često bude nadražaj na povraćanje.Iskašljani sadržaj se može vidjeti u povraćenom sadržaju ili stolici.Dijete počinje da iskašljava sa 5-6 godina. Sadržaj koji se iskašlje može biti od dijagnostičkog značaja (u virusnim infekcijama on je sluzav, u bakterijskim gust, gnojav, kod astme svijetli,žilav).U dječijem uzrastu kašalj najčešće izazivaju virusne infekcije gornjih disajnih puteva (nosa,grla,krajnika,sinusa).One se mogu javljati u male djece i 5-7 puta godišnje.Ovdje je kašalj obično suv, nadražajan,uporniji noću. Može biti i vlažan kod uvećanih krajnika ili upale sinusa.Ukoliko se javlja nakon odlaska na spavanje, razlog je najčešće slivanje sekreta niz zadnji zid ždrijela.

U cilju utvrđivanja uzroka kašlja mogu se koristiti laboratorijski,radiološki metodi, alergološka ispitivanja, ispitivanja funkcije pluća i dr.

Kašalj ima zaštitnu ulogu i zato je terapija lijekovima koji suzbijaju kašalj opravdana jedino kada ovaj koristan refleks postane uzrok brojnih problema (remeti aktivnost, san i ishranu djeteta,javi se bol u grudima i trbuhu,rjeđe neke teže komplikacije) ili u patološkim stanjima kada ne djeluje zaštitno(upala plućne maramice).Malo je efikasnih lijekova u suzbijanju kašlja. I da liječenje ne bi bilo opasnije čak i od bolesti koja se liječi, potrebno je najprije javiti se pedijatru koji će propisati potrebnu njegu i terapiju.Ono što može smiriti kašalj su zaslađeni topli napici,utopljavanje grudnog koša, izbjegavanje promjene temperature sredine u kojoj dijete boravi.Ukoliko postoji obilan sadržaj u disajnim putevima,savjetuje se položajna drenaža.Kada dijete ima gust, žilav sekret (koji ovakav može biti zbog gubitka tečnosti) treba mu povećati unos tečnosti čajevima,voćnim sokovima,supama.Od koristi su i biljni sirupi od bršljana, bijelog sleza, bokvice, jagorčevine,koji smiruju kašalj ili omogućavaju iskašljavanje.Lijekovi za ublažavanje kašlja se u dječijem uzrastu rijetko koriste. Kašalj u djece predstavlja koristan odbrambeni mehanizam i ne treba ga smirivati po svaku cijenu, jer on vrši oslobađanje disajnih puteva od sadržaja kome tu nije mjesto.

Kada, kako i zašto ga liječiti , odlučiće pedijatar vašeg djeteta.