Rastuće saznanje o povezanosti ishrane sa pojavom nekih bolesti u kasnijoj dobi zahtijeva preventivnu aktivnost već u prvim danima života.Odavno se zna da je dojenje nezamjenljiv način kojim se obezbjeđuje idealna hrana za zdrav rast i razvoj djeteta. Žene su nekoliko miliona godina odhranjivale svoju djecu na dojci.
Brojna istraživanja su dokazala da dojewe osigurava novorođenčetu, a kasnije dojenčetu ne samo optimalnu hranu, već i zaštitu od brojnih infekcija, pomaže sazrijevanju gastrointestinalnih funkcija, prevenira senzibilizaciju na strane bjelančevine i smanjuje smrtnost dojenčadi, posebno u onim zemljama gdje je smrtnost zbog infekcije i neuhranjenosti velika.
Dojenjem se ne daje samo hrana, već i osjećaj zaštićenosti, brige, ljubavi i kontinuirana socijalna stimulacija. Predpostavlja se da ta primarna socijalna relacija osigurava zdrav psihički razvoj u daljem životu. Dojenjem se smanjuje i rizik od neželjene trudnoće. Dojenje utiče na blagostanje majke, a na društvenom planu, majčino mlijeko je prvorazredni nacionalni izvor hrane, koji je ujedno i najjeftiniji.
Mlijeko je sekret mliječnih žlijezda, koji se sastoji od vode i u njoj otopljenih ili raspršenih hranljivih materija: bjelančevina, masti, ugljenih hidrata, vitamina, minerala, oligoelemenata. Sadrži i razne imunoaktivne materije, enzime, hormone i veliki broj materijala čiji se sastav i uloga tek otkrivaju. Praktično, sve žene mogu da doje. Rijetki su slučajevi da žene ne mogu da doje zbog stvarnih fiziopatoloških razloga.
Nekoliko savjeta majkama koje doje:
- Nema „slabog“ ili „lošeg“ majčinog mlijeka, ono je uvijek čisto,toplo i spremno.
- Majčino mlijeko se lakše vari, izaziva manje stomačnih tegoba,kao što su „grčevi“, povraćanje i proliv.
- Najbolji podražaj za stvaranje dovoljne količine mlijeka u dojkama je često dojenje.
- Važno je da dojenje počne što prije po rađanju djeteta, po mogućnosti još u porodilištu, 30 minuta nakon rođenja.Već sama taktilna stimulacija bradavice podstiče sekreciju prolaktina i sintezu mlijeka.
- Trajanje podoja je prepušteno djetetu. Većina djece posisa 80-90% obroka u prvih 5 minuta, a ostatak u slijedećih 10-15 minuta. Dijete prekida dojenje samo kada je sito.
- Ima djece koja sišu vrlo sporo i puno spavaju na grudima, tkz. „lijeni sisači“. Njih treba nježno buditi, premještati ih na grudima iz položaja u položaj, kako bi se razbudila i sisala.
- U početku se dijete hrani iz iz obje dojke vodeći računa da onu dojku iz koje je prvo sisalo isprazni do kraja. Idući podoj počinje sa onom dojkom koju je dijete zadnje sisalo.Kad se uspostavi obilna laktacija,djetetu je obično dovoljno da se nahrani iz jedne dojke.
- Majka koja doji treba treba jesti oko 500kcal tj. 1/4 više nego što jede žena koja ne doji. Nikako ne jesti „za dvoje“. Koristiti miješanu i raznovrsnu hranu, koja obuhvata sve osnovne grupe namirnica. Dodatna potreba postoji za bjelančevinama, kalcijem i svim vitaminima.
- Potreba za tečnosti kod majke koje doje su nešto veće. Najbolje je ravnati se prema osjećaju žeđi. Nije dokazano da pivo,čaj ili mlijeko imaju galaktogeni uticaj.
- Rijetko pojedine namirnice koje uzima majka mogu prouzrokovati nadutost, kolike ili poremećaje defekacije kod djeteta (začini,bijeli ili crni luk,kelj,paradajz,kajsija,kruške,čokolada). Međutim,nijedna hrana ne treba biti uklonjena s jelovnika, dok nije dokazano da smeta djetetu koje sisa.
- Majka koja doji ne smije da pije aklohol, da puši, niti da uzima lijekove i droge. Alkohol, droge i lijekovi se luče preko mlijeka, a pušenje sprečava normalno lučenje mlijeka.
- Za žene koje ne doje preporučuju se adaptirane formule – industrijski obrađena mlijeka (Bebelac,Aptamil, Humana,Nan ...).
- Kravlje mlijeko se ne preporučuje.
- Za sve druge nedoumice obratite se pedijatru koji brine o zdravlju vašeg djeteta.
|
