Grčevi  u trbuhu, proliv  i povraćanje najčešće govore  o infekciji organa  za  varenje. Ove infekcije se mogu javiti  pojedinačno ili epidemijski. Uzročnici se unose uzimanjem neispravne hrane, vode i zagađenih predmeta, kao i kapljičnim putem.

Crijevne infektivne bolesti čine 20% svih zaraznih bolesti, a po učestalosti se nalaze odmah iza infekcija disajnih organa.  Ljeto je najpogodnije vrijeme za pojavu talasa proliva,  kao simptoma direktnih crijevnih infekcija.

Uzročnici crijevnih infektivnih bolesti mogu biti bakterije (Salmonele, Shigellae, Campilobacter jejuni, Yersinia enterocolitica i dr.), virusi (rotavirus, adenovirusi, enterovirusi), gljivice  i  paraziti.

Akutni enterocolitisi nastaju naglo. Njihovi uzročnici su bakterije i virusi. Kod  hroničnih,  uzročnici mogu biti paraziti, proliv mogu izazvati i neki lijekovi, kao i greške u ishrani djeteta. Akutni prolivi obično traju nekoliko dana, a ako proliv traje više od dvije nedjelje, može se reći da se radi o hroničnom prolivu.

Dijagnoza enterocolitisa se postavlja često na osnovu kliničke slike i epidemioloških podataka.  Korisno  je znati da  li  je početak proliva nagao ili postepen, kakve konzistencije su stolice, da li su smrdljive, ima li primjesa krvi, da li su masne ili pjenušave. Bitan podatak za postavljanje dijagnoze je i podatak o ishrani djeteta, da li iste simptome ima  još neki član porodice,  postoje li još neki simptomi, kao npr. povišena temperatura, te  da  li dijete boluje od neke  hronične bolesti.

Glavni problem kod djece sa akutnim prolivom je gubitak tečnosti. Što je dijete mlađe, na ovaj podatak treba više misliti. Treba procijeniti boju kože, njenu elastičnost, suvoću sluzokože  i  usta, uvučenost fontanele i dr.

Tečnost treba nadoknaditi sa, po mogućnosti, što kraćim periodom prekida unosa hrane. Kod dojenčadi na prirodnoj ishrani podoj se ne prekida.

Nadoknada tečnosti vrši se na usta, a kod teških dehidracija intravenski - putem infuzije. Uključuje se dijetalna ishrana, da bi se rasteretila upalno promijenjena sluzokoža crijeva. Za početak se preporučuje biljna prehrana, termički dobro obrađena.

Od lijekova  u  obzir  dolaze samo probiotici  ( Flonivin BS i  drugi ). Antibiotici se po pravilu   ne daju .  “Rutinsko „  davanje  antibiotika  svakom  djetetu  sa prolivom je beskorisno i štetno. Antibiotici  se daju samo u  posebnim  slučajevima.

U  mjere  prevencije  spada osiguranje osnovnih higijenskih mjera (higijena ruku, ispravna priprema  i  čuvanje namirnica),  prijavljivanje slučajeva bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane, pravilno skladištenje otpada.